Sve o CBD-u i njegovoj primjeni

  možete saznati klikom na sliku ispod :

Samo par kapi dnevno za bolji, zdravlji i lakši život.

Uskoro u ponudi:

KONOPLJA pomaže prirodi i okolišu.

Industrijska konoplja, konopljino ulje, CBD i fitokanabinoidi pojmovi su koji se sve češće spominju u medijima diljem svijeta.

U skladu s tim, na tržištu se pojavljuje sve šira paleta proizvoda - od kozmetičkih do prehrambenih, koji se baziraju na industrijskoj konoplji, točnije, konopljinom ulju.

Industrijska konoplja čisti zrak i zemlju

Konoplja nije blagotvorna samo za zdravlje čovjeka, već i za okoliš u kojemu raste, točnije zemlju i zrak koje konoplja pomaže očistiti od toksina.

No, kako bismo bolje objasnili kako to konoplja čisti tlo i zrak, objasnit ćemo pojam fitoremedijacija.

Pojam fitoremedijacija skovao je doktor Ilya Raskin sa Rutgers Sveučilišno-biotehnološkog centra za poljoprivredu i okoliš koji je bio jedan od članova stručnog tima koji je nakon radijacijske katastrofe u Černobilu bio zadužen za zdravstvenu ispravnost hrane proizvedene na tom području.

Fitoremedijacija je noviji proces čišćenja tla koji se počeo primjenjivati 80-ih godina, a označava proces, tj. sposobnost zelenih biljaka da izluče određene elemente i toksine iz ekosistema.

Zapravo, to je tehnologija koja koristi biljke za razgradnju, asimilaciju i detoksifikaciju različitih onečišćivača okoliša.

Industrijska konoplja tako kroz proces fitoremedijacije uvlači toksine iz zemlje kroz svoje korijenje, gdje pohranjuje ili transformira onečišćivače, a tu sposobnost konoplja je i dokazala upravo u Černobilu, gdje je čistila radioaktivne materijale iz tla u okolici zloglasnog reaktora.

Time konoplja dokazuje svoju sposobnost čišćenja i najgoreg radioaktivnog otpada.

Konoplja nam pomaže održati organizam u ravnoteži

Kako? Svi sisavci imaju endokanabinoidni sustav čija temeljna funkcija je održati organizam u optimalnom stanju, tj. u ravnoteži. Sustav se sastoji od mreže receptora raspoređenih po cijelom tijelu.

Čovjek sam proizvodi vlastite endokanabinoide koji se sa receptorima slažu po principu ključ-brava.

Konoplja nas također opskrbljuje kanabinoidima koje nazivamo "fitokanabinoidi"- što znači biljnog podrijetla. Vjerojatno ste čuli za najpoznatije od njih - CBD i THC, no u konoplji ih je pronađeno više od 80.

Sad kad vidimo koliko široke mogućnosti primjene konoplja pruža, i u kojim sve industrijama, jasno vam je zašto toliko volimo industrijsku konoplju.

Konoplja ima dugu i bogatu povijest

Povijest uzgoja i korištenja konoplje na Zemlji duža je od 10 000 godina. Konoplja je bila vrlo važan izvor hrane i vlakana što možemo potvrditi prema referencama koje datiraju još iz drevne Kine i Mezopotamije.

Upotreba konoplje polako se razvijala kroz povijest, od proizvodnje jednostavnih konopa, grubih tkanina do finog papira i materijala za brodska jedra.

U medicini nalazimo podatke o upotrebi vrhova cvjetova i sjemenki konoplje kao pomoć kod mnogih oboljenja, čak 2700 godina prije Krista, sve do rimskih vremena.

Ali, treba naglasiti da industrijska konoplja nije marihuana. Obje biljke potječu iz iste porodice - Cannabis, ali industrijska konoplja sadrži tek 0.3% psihoaktivnog THC-a ili manje.

Obje biljke dijele slične karakteristike, no imaju unikate osobine po kojima se razlikuju i zbog kojih imaju različite primjene.

Konoplja je poznata kao biljka za proizvodnju vlakana od prije oko 5 000 godina, a znatno kasnije kao ljekovita biljka za korištenje poput hašiša. Potječe iz srednje Azije. Nastala je od divlje konoplje koja je prevedena u kulturnu biljku. Ne ograničavaju ju klimatski uvjeti jer se izvanredno dobro prilagođava tlu i klimi mijenjanjem svojih morfoloških i fizioloških osobina. 

Konopljino se vlakno odlikuje velikom čvrstoćom, elastičnošću, dugotrajnošću i otpornošću na vodu, pa se upotrebljava za proizvodnju užadi, konopca, jedara, platna, izradu odjeće i obuće, cerada, šatora, ribarskih mreža, vatrogasnih cijevi i opreme, vreća, konjske sprežne opreme itd. Muške biljke imaju veći postotak vlakna i vlakno im je bolje kakvoće od vlakna ženskih biljaka. Nakon dobivanja vlakna ostaje drvenasti dio stabljike koji se koristi za izradu papira, celuloze, izolacijskog materijala te se upotrebljava i za ogrijev. Konopljino sjeme ima više od 30 % ulja, pa se od njega dobiva ulje, koje se može upotrebljavati u ljudskoj prehrani. Ulje je lako sušivo, pa se upotrebljava za proizvodnju boja i lakova, a sjeme se koristi za hranu peradi i ptica. 

Drvenasti dio stabljike konoplje iskorištava se za izradu papira (papir za cigarete, vrijednosnog papira, papira za Bibliju, masnog papira, posebnog papira za slikarstvo, izolacijske trake za električne kondenzatore, posebnog netkanog papira, papira za filtre, filtri za kavu i vrećice za čaj). Konopljina vlakna služe za izradu kočnog mehanizma i unutrašnjih obloga automobila.

Čajem od samljevenog sjemena nekad se liječila upala mokraćnih putova, a služio je i kao oblog pri ubodima i oteklinama. Njime su se liječile i bolesti poput upale krajnika, groznice, nesanice, bradavica i opadanja kose.

Jačina droge od konoplje (marihuana) uvjetovana je količinom THC-a koju sadržava. Što je više THC-a, to je droga opojnija i štetnija.

Korijenov sustav je vretenast i čini gustu podzemnu mrežu. Može prodirati u dubinu tla i do 2 m, a u širinu do 1,5 m. Od ukupne mase biljke, na korijen otpada 8 - 10 %, stoga on ima slabiju usisnu snagu. Korijen ženskih biljaka bolje je razvijen od korijena muških biljaka. To je zato što muške biljke ranije završavaju vegetaciju, a ženske biljke poslije oplodnje dohranjuju sjeme do njegova dozrijevanja, za što trebaju više hrane i vode, a to im osigurava jači korijenov sustav.

Stabljika je uspravna, u početku nježna i zeljasta, a kasnije očvrsne, tj. odrveni. Intezivne je zelene boje, pokrivena čekinjastim dlačicama koje kasnije otpadaju i ostavljaju vidljive ožiljke. Šuplja je, podijeljena na nodije (koljenca) i internodije (međukoljenca). Visina stabljike kreće se od 50 cm do 6 m, a ovisi o području uzgoja (na sjeveru je stabljika niska, a na jugu visoka), tipu tla, agrotehnici i uvjetima uzgoja. Stabljika muških biljaka nešto je viša od stabljike ženskih biljaka. Od ukupne mase biljke, ona obuhvaća oko 65 %. Debljina iznosi oko 6 - 8 mm, a sjemenska konoplja ima stabljiku debelu više centimetara.

Na svakon nodiju (koljencu) nalaze se dva nasuprotna lista, sve do gornje trećine biljke, odakle se počinju odvajati da bi u predjelu cvata bili gusto postavljeni.

Konoplja je dvodomna biljka, što znači da se muški cvjetovi nalaze na muškim, a ženski na ženskim biljkama. Cvjetovi su smješteni na vrhovima stabljike i bočnih grana, imaju dulje cvjetne peteljke, pa muške biljke imaju rahlije postavljene cvjetove u obliku grozda. Ženski cvjetovi nemaju peteljke, oni su sjedeći.

Plod je dvokrilni orašac, okruglasto-jajolikog oblika, spljošten. Površina mu je glatka i sjajna, a boja tamno zelena, smeđezelena, srebrnasto-siva s crnom primjesom. Masa 1 000 sjemenki iznosi oko 20 g, a hektolitarska težina oko 50 kg.

Konoplja i njeno liječenje još su u povojima. To je vjerovatno posao za cijelo 21. Stoljeće, kada će znastvenici otkriti koje kombinacije aktivnih sastojaka najbolje djeluju na određenu bolest.

Iz nekoliko godina stare literature sjećam se bilješke da je bilo oko 200 ovih aktivnih sastojaka, otprilike godinu dana kasnije već smo ih poznavali 500, a broj bi se mogao popeti i do 1000.

Međutim, to nam je od male važnosti. Naime, samo se neke nalaze u toliko velikim količinama u biljci da možemo promatrati njhovo djelovanje. Ako ikada poželite testirati proizvod od konoplje to možete učiniti analizom kanabinoida. Test, koji nije jeftin i za koji uzimamo nešto manje od 100 €.

Konoplja sadrži tri glavne skupine spojeva:

• Kanabinoidi- oni imaju najvažniju ulogu (CBD, THC, CBG, CBC, CBN...)
• Terpeni - odrežuju miris i dodatne aktivne sastojke, nalaze se i u lavandi, citrusima. Tako npr. konoplja koja sadrži terpen citrisu jača, a ona s lavandom smiruje.
• Flavonidi - najmanje važni, vrijedni pažnje nalaze se npr. u crnom vinu, tamnoj čokoladi i voću. Određuju pigment.